Objava

Collapse
No announcement yet.

Poklonite koji stih...

Collapse
X
 
  • Filter
  • Time
  • Show
Clear All
new posts

  • Poklonite koji stih...

    Cini mi se da sam nedovoljna.
    Nikom neophodna.
    Kad placem- uznemiravam.
    Kad cutim- obavezujem.
    Da me primete ili nahrane.
    Sebi nisam dovoljna.
    Inace, zasto bih te trazila.
    Zato svi ucutite.
    Cutite i nemojte da me lazete.
    ... Samokontrola...jedini način da preživite u svetu punom idiota ...
    sigpic

  • #2
    Za laku noc...

    Nocas ne spavam, sanjarim o tebi...
    Fali mi tvoj zagrljaj-kojeg nije bilo...
    tvoji poljupci-koji su samo obecanje...
    naš susret-koji je nemoguc....
    Baš sam...tiha...cežnjiva...snena...
    Sklapam sliku od želja i boja- zvezdane prašine....

    Nocas Jednorog priziva...
    Nocas cela vaseljena plamti...

    Comment


    • #3
      "Zaklinjem vas,
      srnama i košutama poljskim,
      ne budute ljubav moju,
      ne budite je,
      dok se sama ne probudi"

      Comment


      • #4
        Poslednja


        Mozda moj osmeh ne lici tvome,
        mozda ni pogled ne obara s’ nogu,
        govor nam nemusht, gluvo neko doba,
        gorim a ne izgaram, pijem a zedna sam
        trunem lagano a ti mi se smeshish
        pa nanovo se poradjam u mislima tvojim.
        Mozda nam lutanja putanju traze
        i koraci meki necujno klize,
        bez tragova proshlosti i detinjeg placa,
        bez opomene predaka i svirepe istine
        da jesmo ostaci cudesnih svetova
        pokopanih u nishtavilo, u zaborav, u san ...

        Mozda moj osmeh ne lici tvome,
        mozda ni pogled ne obara s’ nogu,
        Mozda si opsena protkana lazima
        da vreba, lovi i zdere,
        da u pore utiskuje
        otrovni dah nezaborava...
        Mozda se ruke dotaknu u letu i
        oslikaju prostor bezvremenom..
        Mozda budjenjem,
        ipak,
        postanemo
        JEDNO..

        Comment


        • #5
          Smith

          From the coast of gold, across the seven seas,
          I'm traveling on, far and wide,
          But now it seems, I'm just a stranger to myself,
          And all the things I sometimes do, it isn't me but someone else.

          I close my eyes, and think of home,
          Another city goes by, in the night,
          Ain't it funny how it is, you never miss it til it's gone away,
          And my heart is lying there and will be til my dying day.


          So understand
          Don't waste your time always searching for those wasted years,
          Face up...make your stand,
          And realize you're living in the golden years.

          Too much time on my hands, I got you on my mind,
          Can't ease this pain, so easily,
          When you can't find the words to say, it's hard to make it through another day,
          And it makes me wanna cry, and throw my hands up to the sky.

          Comment


          • #6
            Ceznem da ti kazem najdublje reci koje ti
            imam reci; ali se ne usudjujem, strahujuci da bi mi
            se mogla nasmejati.
            Zato se smejem sam sebi i odajem tajnu svoju u sali.
            Olako uzimam bol svoj, strahujuci da bi to mogla
            ti uciniti.
            Ceznem da ti kazem najvernije reci koje ti imam
            reci; ali se ne usudjujem, strahujuci da bi mogla
            posumnjati u njih.
            Zato ih oblacim u neistinu, i govorim suprotno
            onome sto mislim.
            Ostavljam bol svoj da izgleda glup, strahujuci da
            bi to mogla ti uciniti.
            Ceznem da upotrebim najdragocenije reci sto
            imam za te ; ali se ne usudjujem strahujuci da mi se
            nece vratiti istom merom.
            Zato ti dajem ruzna imena i hvalim se svojom
            surovoscu.
            Zadajem ti bol, bojeci se da neces nikada
            saznati sta je bol.
            Ceznem da sedim nemo pored tebe; ali se ne
            usudjujem, jer bi mi inace srce iskocilo na usta.
            Zato brbljam i caskam olako, i zatrpavam svoje
            srce recima.
            Grubo uzimam svoj bol, strahujuci da bi to mogla
            ti uciniti.
            Ceznem da te ostavim zauvek; ali se ne usudjujem,
            strahujuci da bi mogla otkriti moj kukavicluk.
            Zato ponosito dizem glavu i dolazim veseo u
            tvoje drustvo.
            Neprekidne strele iz tvojih ociju cine da je moj
            bol vecito svez.

            Gradinar - Rabindranat Tagore
            ... Samokontrola...jedini način da preživite u svetu punom idiota ...
            sigpic

            Comment


            • #7
              Uzalud je budim

              Budim je zbog sunca koje
              objasnjava sebe biljkama
              zbog neba razapetog izmedju prstiju
              budim je zbog reci koje peku grlo
              volim je usima
              treba ici do kraja sveta i naci rosu na travi
              budim je zbog dalekih stvari koje lice na ove ovde
              zbog ljudi koji bez cela i imena prolaze ulicom
              zbog anonimnih reci trgova budim je
              zbog manufakturnih pejzaza javnih parkova
              budim je zbog ove nase planete koja ce mozda
              biti mina u raskrvavljenom nebu
              zbog osmeha u kamenu drugova zaspalih izmedju dve bitke
              kada nebo nije bilo vise veliki kavez za ptice nego aerodrom
              moja ljubav puna drugih je deo zore
              budim je zbog zore zbog ljubavi zbog sebe zbog drugih
              budim je mada je to uzaludnije negoli dozivati pticu zauvek sletelu
              sigurno je rekla: neka me trazi i vidi da me nema
              ta zena sa rukama deteta koju volim
              to dete zaspalo ne obrisavsi suze koje budim
              uzalud uzalud uzalud
              uzalud je budim
              jer ce se probuditi drukcija i nova
              uzalud je budim
              jer njena usta nece moci da joj kazu
              uzalud je budim
              ti znas voda protice ali ne kaze nista
              uzalud je budim
              treba obecati izgubljenom imenu necije lice u pesku
              ako nije tako odsecite mi ruke i pretvorite me u kamen.
              ... Samokontrola...jedini način da preživite u svetu punom idiota ...
              sigpic

              Comment


              • #8
                Tražim te
                lutajući uzaludno ovim
                snežnim i vlažnim ulicama,
                osvetljenim i mračnim.

                Očekujem te u svakom prolazniku,
                gledam te u svakom izlogu,
                osećam te u svakoj pahulji
                koja se istopi na mom licu.

                Tražim te
                u nebu prekrivenom belim oblacima,
                i čini mi se da si u svakom prisutan,
                a poneki mi čak liči na tebe,
                malo svetao malo crn.

                Tražim te
                u svojim knjigama,
                u gomili papira koja leži na mom stolu,
                na iškrabanim ceduljama
                ispisanim nervoznim pokretima,
                kafom umrljanim listovima,
                na požutelim koricama.

                Tražim te u kišnim kapima,
                u rosi i inju,
                u mrazevima,
                na opalom lišću,
                tražim te svuda...

                I nalazim te
                samo u svojim mislima
                u svom srcu...
                u svojim snovima!

                Na obali reke
                očekujem tvoj dolazak,
                u sumraku umirućeg dana
                vidim tvoj lik…
                I već gubim nadu da ću te naći,
                da ću te ikad ponovo sresti
                i još jednom zavoleti!

                Smo kada se sjetim tebe
                Znaš gdje ćeš me naći
                Ako me ikad potražiš,
                znaš gdje ćeš me naći.
                Naše jezero još uvijek te čeka
                i čezne za tvojim prštavim smijehom
                i kamenčićima
                koje si samo ti znala
                onako nehajno bacati u njega.
                Voda je još bistra i zelena,
                još je u njoj odraz tvojih očiju.
                Kad viknem tvoje ime,
                ptice umuknu i jeka mi vrati glas.
                Ma što znače te duge godine?!
                Ja sam još tvoj
                i bit ću,
                čija god da si sad.
                Ako me ikad potražiš
                u svojim snovima,
                znaš gdje ćeš me naći
                ... Samokontrola...jedini način da preživite u svetu punom idiota ...
                sigpic

                Comment


                • #9
                  Evo udjoh i sace nesto istresem ovde
                  Ivinte odmah na...

                  Bila je poput letnje noci
                  Vesela i na momente mirna
                  Sve sto bi mi srce pozelelo
                  Masta bi se cesto jezila
                  S njom nije znala sta vise da pozeli
                  A navikla je da zeli

                  I sad samo masta je ostala
                  Secanje na tople letnje noci
                  Poput misa ima da me hrani
                  Bice duga i hladna
                  Jeziva zima

                  Bas mislim kako je bilo nekim tamo dinosaurusima u ledeno doba
                  Urlali su kao sto urlaju moja pluca sad
                  I na kraju ih je sve zima pobedila
                  Led i studen
                  Bili su toliko mocni kao ovo u meni
                  I evo jos se o njima prica...

                  Arf arf idem da zatvorim prozor ja
                  I cebe da spremim, bice i po koja casa vina
                  Ehhh sta ti je ebena sudina

                  Comment


                  • #10
                    Nezam
                    odavano sta je sreca
                    dali je to sve
                    samo sto sam ziv
                    samo sto hodam
                    ili mozda
                    pokoji osmeh
                    koji mi izbije
                    na licu

                    Comment


                    • #11
                      Oslušni miikrotalase
                      Ubij se

                      Comment


                      • #12
                        Ti koja imaš nevinije ruke od mojih
                        i koja si mudra kao bezbrižnost.
                        Ti koja umiješ s njegova čela čitati
                        bolje od mene njegovu samoću,
                        i koja otklanjaš spore sjenke
                        kolebanja s njegova lica
                        kao što proljetni vjeter otklanja
                        sjene oblaka koje plove nad brijegom.

                        Ako tvoj zagrljaj hrabri srce
                        i tvoja bedra zaustavljaju bol,
                        ako je tvoje ime počinak
                        njegovim mislima, i tvoje grlo
                        hladovina njegovu ležaju,
                        i noć tvojeg glasa voćnjak još nedodirnut olujama.

                        Onda ostani pokraj njega
                        i budi pobožnija od sviju
                        koje su ga ljubile prije tebe.
                        Boj se jeka što se približuju
                        nedužnim posteljama ljubavi.
                        I blaga budi njegovu snu,
                        pod nevidljivom planinom
                        na rubu mora koje huči.

                        Šeći njegovim žalom. Neka te susreću
                        ožalošćene pliskavice.
                        Tumaraj njegovom šumom. Prijazni gušteri
                        neće ti učiniti zla.
                        I žedne zmije koje ja ukrotih
                        pred tobom će biti ponizne.

                        Neka ti pjevaju ptice koje ja ogrijah
                        u noćima oštrih mrazova.
                        Neka te miluje dječak kojeg zaštitih
                        od uhoda na pustom drumu.
                        Neka ti miriše cvijeće koje ja zalivah
                        svojim suzama.

                        Ja ne dočekah njljepše doba
                        njegove muškosti. Njegovu plodnost
                        ne primih u svoja njedra
                        koja su pustošili pogledi
                        goniča stoke na sajmovima
                        i pohlepnih razbojnika.

                        Ja neću nikada voditi za ruku
                        njegovu djecu. I priče
                        koje odavno za njih pripremih
                        možda ću ispričati plačući
                        malim ubogim medvjedima
                        ostavljenim crnoj šumi.

                        Ti koja imaš ruke nevinije od mojih,
                        budi blaga njegovu snu
                        koji je ostao bezazlen.
                        Ali mi dopusti da vidim
                        njegovo lice dok na njega budu
                        silazile nepoznate godine.

                        I reci mi katkad nešto o njemu,
                        da ne moram pitati strance
                        koji mi se čude, i susjede
                        koji žale moju strpljivost.

                        Ti koja imaš ruke nevinije od mojih,
                        ostani kraj njegova uzglavlja
                        i budi blaga njegovu snu.

                        Comment


                        • #13
                          Ne bira se ljubav
                          kao ni smrt.

                          Sve je u knjigama
                          duboko pod morem
                          zapisano.

                          Jezikom neznanim nama,
                          nebesnim pismenima.

                          Niti se odupreti mozeš
                          niti preskočiti dan.

                          Kao što ne možeš
                          tuđi san usniti
                          niti okom drugim
                          videti.

                          Voleo bih da nisi ti
                          ona koju u ovom času
                          volim.


                          Pero Zubac

                          Comment


                          • #14
                            Ostrvo tuge


                            Znam da ce prekasno biti
                            kada pod kozu mi udjes
                            i zato molim te idi
                            pr'je nego moje postane tudje

                            Ranjena hiljadu puta
                            u ljubav vjerujem malo
                            i sebe najmanje dajem
                            i kad mi je najvise stalo

                            Ref.
                            Ne bih prezivjela
                            da mi odes kad te zavolim
                            u moru ljubavi
                            ja uvijek ostrvo tuge nalazim

                            Ne bih prezivjela
                            da te nemam kad na tebe naviknem
                            na mome ostrvu tuge
                            gdje nema mjesta za druge, ostajem

                            Polako gubim kontrolu
                            vec si mi previse blizu
                            davno sam prosla tu skolu
                            da budem tek jos jedna u nizu

                            Ranjena hiljadu puta
                            u ljubav vjerujem malo
                            i sebe najmanje dajem
                            i kad mi je najvise stalo
                            If you hate me, you’re the looser, not me

                            Comment


                            • #15
                              Me myself and Iam

                              Evo bas brisem neku prasinu po sobi i....naletoh na moju svesku, uhhhh

                              Mislio sam da ovako nesto ne bih podelio nikad sa nekim koga ne znam
                              Ali sad razmisljam nesto...sutra se sloopam negde i ode sve u pm, neko ce i da baci ovu svesku...i sve ode u zaborav...a ovako mozda procita neko kome bi ovo nesto i znacilo, neko kome bi dalo inspiraciju za nekog vama dragog
                              _________

                              Za ******

                              Vecnosti , mala si,
                              tri puta budi veca ti ,
                              znaj ni tad ja necu
                              se zaustaviti .

                              Mojim bilom
                              kad stane teci
                              zivot ovog sveta ,
                              moja bit , odleprsace
                              do nekog drveta .

                              Slavuj pevace ,
                              ' ko ni jedan
                              sto nikad nije .

                              Boze , iz secanja
                              ne uzimaj je .

                              Od Gorana za ******, 22.8.2007
                              Zaista sam zabrinut, ovo nisam ja, I ne znam odakle sve ovo jbt !?

                              but it feels good
                              __________
                              Secam se svidelo joj se, iako se nikad posle toga nismo videli onako kako sam ja zeleo, onako kako je trebalo
                              Last edited by goxy30; 25-11-08, 23:13.

                              Comment

                              Working...
                              X