Tweet
Kampovanje i prezivljavanje
Kako preživeti u šumi
Da li vam se ikada desilo, da prilikom bezbrižnog razgledavanje prirodnih lepota, ostanete sami i izgubljeni? Da se više ne znate vratiti na sigurno? Iako biti izgubljen u šumi može biti zastrašujuće iskustvo, preživeti takvo nešto je u biti samo stvar zdravog razuma, strpljenja te mudrog korištenja darova prirode. Sve što je potrebno da se preživi nekoliko dana u prirodi je adekvatno sklonište, malo topline, voda i hrana.
Šta napraviti
1-Planirati unaprijed
Prije nego što odlutate u divljinu, bilo bi pametno da malo istražite. Podosta literature o preživljavanju postoji, što online, što u knjižarama. Moja preporuka je "BUSHCRAFT - OUTDOOR SKILLS AND WILDERNESS SURVIVAL", autora koji se zove Mors Kochanski. Ta knjiga je jedna od najpreciznijih i najopširnijih knjiga na temu preživljavanja u divljini. Također, dobro je upoznati se sa lokalnom florom i faunom. Poznavanje biljaka i životinja kraja koji se misli posjetiti vam može spasiti život.
2-Neka uvijek netko zna gdje idete
Nrije nego odete na izlet u divljinu, obavezno obavijestite nekoga gdje idete i koliko namjeravate ostati. Tako da u slučaju da se izgubite, odnosno "nestanete", taj netko će moći pravovremeno reagirati, kada shvati da se niste vratili na vrijeme i pozvati spasioce te im moći točno reći od kuda da počnu sa potragom. Pravovremeni početak potrage za vama vam može spasiti život. Velika je razlika našli vas spasioci na vrijeme ili jedan dan prekasno.
3-Budite pripremljeni
Na svaki izlet treba obavezno ponijeti nekoliko stvari, koje mogu presuditi da li ćete preživjeti ili ne, ma koliko god oni beznačajno izgledali. Nož, šibice, žica ili špaga, kompas, sat, zviždaljka i mali lončić za kuhanje su obavezni za svakoga tko ide u divljinu, makar i na jedan dan.
4-Bez panike
Panika je opasnija od svih ostalih stvari, koje vam se mogu desiti, jer poremeti vaše najbolje, najkorisnije i najsvestranije oruđe...vaš um. Kada shvatite da ste se izgubili, prije svega, prije nego išta napravite, stanite! Duboko udahnite i ostanite mirni. Čak i ako visite na užetu iznad stometarske provalije sa slomljenim nogama, sjetite se da su ljudi preživjeli istu ovakvu situaciju, jedino ako su bili sabrani i nisu paničarili.
5-Označite početnu točku "izgubljenosti"
Kada shvatite da ste se izgubili, to mjesto gdje se nalazite u tom trenutku će postati vaša "nulta točka". To mjesto označite nečime, robom, hrpicom kamenja, granjem, papirom...bilo čime što će biti vidljivo iz daljine.
6-Ostanite na jednom mjestu
Time ćete si povećati šanse da budete prije pronađeni. Također, podižete si šanse za preživljavanjem, jer mirovanjem štedite tjelesnu energiju, kao i potrebu za hranom i vodom. Smirite se i ostanite na jednom mjestu. Netko će vas uskoro početi tražiti, naravno ukoliko ste nekoga i obavijestili kamo idete.
- 7-Označite vašu lokaciju
Signaliziranje vaše lokacije maksimalno povećava vaše šanse da vas netko pronađe. Zviždite (dobro dođe ona zviždaljka prije spomenuta), pjevajte, vičite, lupajte kamenjem, proizvodite bilo kakvu buku. Ukoliko možete, označite vašu trenutnu lokaciju tako da je vidljiva iz zraka. Ukoliko ste na livadi ili sličnoj ravnom površini, označite lokaciju sa tri hrpice tamnog lišća i/ili granja, poslaganim u trokut. Na pješčanim površinama, napravite veliki trokut u pijesku. Ako se izgubite u šumi, pripremite tri male vatre, spremne da se upale u bilo kojem trenutku, sa hrpicom mokrog lišća u blizini za pravljenje gustog dima. Tri od biločega u divljini je standardni poziv upomoć.
8-Istražite okolicu
Malo, pomalo istražujte obližnju okolicu oko vaše "nulte točke". Pritom uvijek ostavljajte tragove od "nulte točke", tako da se u bilo kojem trenutku možete sigurno i točno vratiti natrag, nakon potrage za hranom, vodom, skloništem ili civilizacijom.
9-Pronađite ili napravite sklonište.
Bez adekvatnog skloništa, ostat ćete potpuno izloženi vremenskim (ne)prilikama, poput hladnoće, snijega, kiše, vjetra ili vrućine. Ukoliko ste neadekvatno odijeveni za vremensku (ne)priliku, pronalaženje skloništa vam je prioritet. Srećom, šuma je prepuna stvari, kojima možete napraviti i sklonište i vatru (za toplinu, sigurnost i signalizaciju). Nažalost, danas smeća ima posvuda, no kada ste izgubljeni, smeće je vaš prijatelj. Tražite limenke, boce, staklenke...bilo šta što se može iskoristiti za držanje vode; žice, špage, daske, lim, bilo šta što se može na bilo koji način iskoristiti kao zaklon ili dio zaklona. Tražite srušena ili nagnuta stabla, jer mogu poslužiti kao odličan zaklon. Iskoristite granje za gradnju zaklona od vode, vjetra, snijega, kiše ili za sjenu. Zatvorite svoje sklonište sa što je više moguće strana. Pećine su također vrhunsko sklonište, međutim prije prisvajanja oprezno provjerite da već nema svojeg "vlasnika", poput medvjeda, vuka, zmija ili sličnih negostoljubivih domaćina. Oni također znaju da su pećine odlično sklonište i traže ih puno duže nego vi, a i potrebniji su im više nego vama. Stoga oprez. Pripazite i na stabilnost same pećine, jer ukoliko vam se ista uruši na glavu, šanse za preživljavanjem su vam svedene na minimum.
10-Pronađite izvor pitke vode
U ovakvim situacijama, možete preživjeti bez vode do tri dana. S time da ćete na kraju drugog dana biti u ne baš bajnom stanju. Pronađite vodu još prvog dana. Najbolji izvor vode je sam izvor, ali šanse da ga nađete su vrlo male. Prije ćete naći potok ili rijeku. Međutim, treba znati da nisu svi potoci i rijetke pitki, stoga riskirate da se razbolite, iako u ovakvim preživjeti-ili-ne situacijama bolest zbog loše vode vam i ne igra neku ulogu. Za svaku sigurnost, pronađenu vodu bi trebalo prokuhati u lončiću (kojeg ste naravno ponijeli sa sobom), nekih 7-15 minuta. Time ćete ubiti bakterije i izbjeći neku bolest. Naravno, pričekajte da se prokuhana voda ohladi, jer ne želite opećeni jezik i grlo.
11-Napravite vatru
S obzirom da ste izgubljeni u šumi, goriva za vatru ima na pretek. Skupite dovoljno goriva da vam vatra traje nekoliko sati te imajte u blizini dovoljno zalihe suhog drva. Bez obzira u kakvoj se šumi nalazite, uvijek ćete imati dovoljno suhog drva za vatru. Osim ako baš nemate peh da se izgubite za vrijeme kiše. Pravilo je da skupite dovoljno drva da vam može trajati za cijelu noć te zatim skupite još tri jednake hrpe suhog drva. Tada ćete možda imati dovoljno drva za cijelu noć. Ljudi se često precijene pa skupe premalo suhog drva, a nije baš zgodno po mraku tražiti drvo za održavanje vatre. Kada napravite dovoljno toplu vatru, koja će vas grijati, razmislite o ubacivanju zelenih grana i lišća da proizvedete i gusti dim, kojime zajedno i signalizirate vašu lokaciju. Za održavanje vatre je najbolje mrtvo drvo. Suhe grane ili osušeno mrtvo stablo su najbolji izvor dobre vatre. Također zapamtite da je manju vatru lakše održavati nego veliku, jer manja vatra zahtijeva i manje goriva. Kada sakupite dovoljno granja za gorivo, držite vatru u kontroliranom obliku i veličini, da ne tražite cijelo vrijeme gorivo ili da ne izazovete požar. Opet, šanse za preživljavanjem se približavaju nuli, ukoliko izazovete šumski požar. Iako ćete prizvati vatrogasce, odnosno spasioce tim putem puno brže, pitanje je da li će i vas spasiti na vrijeme. Stoga oprez.
12-Pronađite sigurnu hranu
Samo zato što gladujete, ne trebate odmah pojesti prvu gljivu koju vidite da raste ispod nekog stabla. Budite sigurni da znate što jedete, prije nego to i pojedete. Ništa vam neće više smanjiti šanse za preživljavanjem, od biti izgubljen i otrovan. Gladovanje vam neće biti preveliki problem, barem kratkoročno. Radije se skoncetrirajte na pronalaženje vode.
Kukci i bube
Nemojte se bojati pojesti nekog kukca ili bubu. Iako možda izgleda odvratno pojesti skakavca ili sličnog kukca, isto može značiti i razliku između preživjeti ili umrijeti. Manje više možete sirove pojesti sve kukce i bube, koji su manji od jednog inča, odnosno 2.5 cm. One veće je ipak potrebno kuhati. Također, maknite im noge, krila i sve ekstremitete, koji bi vam mogli zapeti u grlu. Ipak ne želite da se udavite, zar ne? Ukoliko sa sobom na izlet povedete psa ili neku životinju, uvijek možete razmatrati da ju i pojedete.
Bobice
Bobice najbolje možete razlikovati po bojama. Bijele i žute bobice su u 90% slučajeva otrovne te ih izbjegavajte. Plave i crne su 90% sigurne za jelo, dok su crvene 50/50. Velike bobice, poput kupina i malina su uvijek sigurne za jelo. Jedan dobar način da testirate bobice jesu li zdrave je da ih stavite na usne par minuta. Ukoliko dobite gorak okus, onda znate da su otrovne. Dobro je tada isprati usta vodom.
Dobro je znati
U pravilu, možete preživjeti i do nekoliko tjedana bez hrane, ali svega dva do tri dana bez vode, dok bez adekvatnog skloništa nekoliko sati.
Ukoliko niste potpuno sigurni gdje se nalazite i kako se vratiti u poznato područje, nemojte pretpostavljati, "mislim da bi ovo mogao biti pravi put". Što se više krećete, nakon što ste shvatili da ste se izgubili, manje su vam šanse da pronađete pravi put natrag.
Dobar način sigurnog (donekle) načina povratka u sigurno i poznato područje je koristiti štap za hodanje. Možete ga ponijeti sa sobom ili napraviti od nekog štapa ili grane, odgovarajuće vam veličine i debljine. Dok hodate s njim, istovremeno ostavljate male tragove u zemlji te ukoliko se izgubite možete pratiti natrag tragove štapa u zemlji i naći put natrag. Doduše, to zahtjeva dobar vid i mekanu podlogu.
Najsigurnije je ne ići u divljinu sam.
Većina noževa, koji se reklamiraju kao lovačke ili izviđačke, najčešće su velikih oštrica, ali i šuplje drške. Takvi nisu vrijedni bacanja novaca na njih, jer šuplja drška puca vrlo lako, ostavljajući vas sa gotovo neupotrebljivom oštricom i slomljenom drškom te bez ikakve mogućnosti da ih ponovo spojite. Pravi, licenciranji vojni noževi su puno bolja, iako i skuplja opcija, uzevši u obzir da su rađeni za vojnu upotrebu. Ne bi ste baš htjeli da u divljini ostanete bez krucijalnog alata, jer ste htjeli uštedjeti nešto novaca?
Jedan od najvažnijih, ali i najzanemarivanijih pruđa u preživljavanju u divljini je i mali lončić za kuhanje. Bez njega, malo je teže bilo kakvu hranu skuhati. Lončić vas osigurava da neće umrijeti od gladi, jer nematu u čemu skuhati hranu ili još gore...da morate jesti sirovu.
Još jedan vrlo vrijedan i podcjenjeni predmet je vreća za smeće. Dolaze u mini pakiranjima i težine su perca te ih se može bilo gdje upakirati. Može odlično poslužiti kao spremnik pitke vode, koju negdje pronađete, možete ju omotati oko grane sa puno lišća, hvatajući tako isparavanje vode. Također odlično posluži kao improvizirana kabanica, štiteći od kiše i vjetra. Dobra ideja je i obložiti "kabanicu" lišćem ili travom, kao toplinsku izolaciju.
---- Mačete ni u kojem slučaju nisu bolje oruđe od Švicarskog vojnog nožića. Kada se pješači na duge distance, dodatna težina samo umara. Iako prividno djeluju kao odlično oružje, za zaštitu je bolje ponijeti neki sprej suzavac. Ranjena životinja može postati još opasnija i agresivnija, dok osljepljena suzavcem se povlaći, a vama daje dragocjene sekunde da pobjegnete ili se sakrijete. U pravilu, mačete su odlične za krčenje gustog žbunja, ali su nedobar izbor za izlete. Ponijeti, ako se baš mora.
Ne pouzdajte se u modernu tehnologiju, poput mobitela, GPSa ili radija da vam spasi život, ukoliko ste izgubljeni. Ponesite ih sa sobom, ali oslanjanj na bateriju ili telefonski signal je samo izazivanje nevolja.
Ukoliko nemate upaljač ili šibice, vatru ćete morati zapaliti ručno. Papir, suho granje ili travu ćete manje više lako zapaliti, koristeći sunčevu energiju kroz stakla naočala, povečalo, obično staklo, staklo sa sata ili kompasa.
Kao odlično gorivo se može iskoristiti i smola. Ima je na stablima u dostatnim količinama te je vrlo zapaljiva.
Jedan sinkronim kojega je dobro upamtiti je STOP, što na engleskom znači stop, think, observe i plan, oliti po naški stani, razmisli, promatraj i planiraj (SRPP).
Uvijek sa sobom nosite zviždaljku. Ako se izgubite, zviždite s njom. Njeno zviždanje se može čuti kilometrima daleko. Jedan zvižduk znači "izgubljen sam", dva znače "dolazim" (ako ga čujete da netko zviždi vama), dok tri znači "ovo je hitnost" (ukoliko ste ozlijeđeni).
Po noći je veliki rizik smrzavanja. Ostanite suhi. Obavezno se maknite sa zemlje te napravite "krevet" od lišća, granja, štogod da pronađete te se pokrijte istim. Odlično "grijalo" su topla kamenja, koja možete ugrijati na vatri te zatim zakopati u zemlju. Treba paziti da ih zakopa dovoljno duboko da se ne opećete, dok ležite na njima.
Ukoliko imate nekakav reflektirajući predmet sa sobom, poput ogledalca, iskoristite ga kao signalizaciju usmjerujući ga prema suncu (ukoliko istog ima na nebu). Suprotno od uvriježenog mišljenja, CD nije baš najbolje reflektirajuće tijelo, ali opet, bolje i CD nego ništa. Po noći možete signalizirati sa lampom, ekranom ili bljeskalicom mobitela ili fotoaparata.
Ukoliko planirate duži izlet na nepoznati ili težak teren, dobro je uvijek imati back up plan. Detaljne mape, dodatna hrana i voda, signalni predmeti (ogledalo, lampa) ili signalna baklja dobro dođu u takvim situacijama.
Snijeg, kiša ili rosa su odličan izvor pitke vode. Možete iskoristiti lončić, vreću za smeće, vodonepropusnu odječu ili veliko lišće za skupljanje padalina.
Ukoliko baš ne možete mirovati na jednom mjestu i čekati da vas netko pronađe, nemojte na blef odabrati neki smjer i samo početi hodati. Umjesto toga, idite uzbrdo ili nizbrdo. Uzbrdo ćete doći na uzvišenu poziciju, sa koje ćete imati bolji vidik i pregled okoline te možda i primjetiti civilizaciju. Put nizbrdo povećava šanse da pronađete potok ili rijeku, koju zatim možete slijediti nizvodno. Nikad ne pratite potok ili rijeku po noći ili magli, jer se može desiti da padnete niz liticu.
Špigete mogu poslužiti kao "uže" u kritičnim situacijama, međutim hodanje bez istih može biti i malo nezgodno.
Rukavi mogu poslužiti kao improvizirani zavoj. Vežite ih oko rane, ali dovoljno labavo da ne zaustavite krvotok. Labavo u prijevodu da se može provući prst između "zavoja" i tijela.
Pojas također može poslužiti da se zavoj drži stabilno na mjestu, opet naravno ne prečvrsto.
Rukavi vodonepropusne jakne mogu poslužiti kao spremnik pitke vode, ukoliko se zaveže jedan kraj rukava.
Ukoliko se izgubite u riječnim krajevima, možete i pecati ribu. Malo čvršća grana, metar i pol do dva metra dužine i primjerene debljine će poslužiti. Ogulite koru sa štapa te zatim zavežite uže, špagu ili žicu (ovisno čime raspolažete) za vrh štapa. Za svaki slučaj, ponesite sa sobom udicu, mamce i flax. Teže kao perce i stanu bilogdje. Kao mamac možete iskoristiti i komad mesa, bubu ili kukca, crva ili neku manju ribicu koju se već ranije ulovili.
Ukoliko raspolažete vatrom, vodom i nekim spremnikom za vodu (rukav, vrećica, itd), možete si improvizirati vodeni grijač. Napunite spremnik toplom vodom te ga stavite ispod deke ili pto već da imate kao podlogu za spavanje. Ako nemate baš ništa, onda spremnik jednostavno privinite uz sebe. Opet treba paziti da se ne opećete. Također pazite da spremnik ne pušta vodu, jer biti izgubljen i mokar još uz to nije nimalo dobro.
Prije spavanja, dobro se umijte i operite ruke (vodom ili lišćem) od bilo čega slatkoga ili slanoga. Mnoga osvježavajuća pića privlaće kukce, insekte, ali i životinje većeg formata. Čak i mrvice i ostaci mogu privući posetioce.
Da li vam se ikada desilo, da prilikom bezbrižnog razgledavanje prirodnih lepota, ostanete sami i izgubljeni? Da se više ne znate vratiti na sigurno? Iako biti izgubljen u šumi može biti zastrašujuće iskustvo, preživeti takvo nešto je u biti samo stvar zdravog razuma, strpljenja te mudrog korištenja darova prirode. Sve što je potrebno da se preživi nekoliko dana u prirodi je adekvatno sklonište, malo topline, voda i hrana.
Šta napraviti
1-Planirati unaprijed
Prije nego što odlutate u divljinu, bilo bi pametno da malo istražite. Podosta literature o preživljavanju postoji, što online, što u knjižarama. Moja preporuka je "BUSHCRAFT - OUTDOOR SKILLS AND WILDERNESS SURVIVAL", autora koji se zove Mors Kochanski. Ta knjiga je jedna od najpreciznijih i najopširnijih knjiga na temu preživljavanja u divljini. Također, dobro je upoznati se sa lokalnom florom i faunom. Poznavanje biljaka i životinja kraja koji se misli posjetiti vam može spasiti život.
2-Neka uvijek netko zna gdje idete
Nrije nego odete na izlet u divljinu, obavezno obavijestite nekoga gdje idete i koliko namjeravate ostati. Tako da u slučaju da se izgubite, odnosno "nestanete", taj netko će moći pravovremeno reagirati, kada shvati da se niste vratili na vrijeme i pozvati spasioce te im moći točno reći od kuda da počnu sa potragom. Pravovremeni početak potrage za vama vam može spasiti život. Velika je razlika našli vas spasioci na vrijeme ili jedan dan prekasno.
3-Budite pripremljeni
Na svaki izlet treba obavezno ponijeti nekoliko stvari, koje mogu presuditi da li ćete preživjeti ili ne, ma koliko god oni beznačajno izgledali. Nož, šibice, žica ili špaga, kompas, sat, zviždaljka i mali lončić za kuhanje su obavezni za svakoga tko ide u divljinu, makar i na jedan dan.
4-Bez panike
Panika je opasnija od svih ostalih stvari, koje vam se mogu desiti, jer poremeti vaše najbolje, najkorisnije i najsvestranije oruđe...vaš um. Kada shvatite da ste se izgubili, prije svega, prije nego išta napravite, stanite! Duboko udahnite i ostanite mirni. Čak i ako visite na užetu iznad stometarske provalije sa slomljenim nogama, sjetite se da su ljudi preživjeli istu ovakvu situaciju, jedino ako su bili sabrani i nisu paničarili.
5-Označite početnu točku "izgubljenosti"
Kada shvatite da ste se izgubili, to mjesto gdje se nalazite u tom trenutku će postati vaša "nulta točka". To mjesto označite nečime, robom, hrpicom kamenja, granjem, papirom...bilo čime što će biti vidljivo iz daljine.
6-Ostanite na jednom mjestu
Time ćete si povećati šanse da budete prije pronađeni. Također, podižete si šanse za preživljavanjem, jer mirovanjem štedite tjelesnu energiju, kao i potrebu za hranom i vodom. Smirite se i ostanite na jednom mjestu. Netko će vas uskoro početi tražiti, naravno ukoliko ste nekoga i obavijestili kamo idete.
- 7-Označite vašu lokaciju
Signaliziranje vaše lokacije maksimalno povećava vaše šanse da vas netko pronađe. Zviždite (dobro dođe ona zviždaljka prije spomenuta), pjevajte, vičite, lupajte kamenjem, proizvodite bilo kakvu buku. Ukoliko možete, označite vašu trenutnu lokaciju tako da je vidljiva iz zraka. Ukoliko ste na livadi ili sličnoj ravnom površini, označite lokaciju sa tri hrpice tamnog lišća i/ili granja, poslaganim u trokut. Na pješčanim površinama, napravite veliki trokut u pijesku. Ako se izgubite u šumi, pripremite tri male vatre, spremne da se upale u bilo kojem trenutku, sa hrpicom mokrog lišća u blizini za pravljenje gustog dima. Tri od biločega u divljini je standardni poziv upomoć.
8-Istražite okolicu
Malo, pomalo istražujte obližnju okolicu oko vaše "nulte točke". Pritom uvijek ostavljajte tragove od "nulte točke", tako da se u bilo kojem trenutku možete sigurno i točno vratiti natrag, nakon potrage za hranom, vodom, skloništem ili civilizacijom.
9-Pronađite ili napravite sklonište.
Bez adekvatnog skloništa, ostat ćete potpuno izloženi vremenskim (ne)prilikama, poput hladnoće, snijega, kiše, vjetra ili vrućine. Ukoliko ste neadekvatno odijeveni za vremensku (ne)priliku, pronalaženje skloništa vam je prioritet. Srećom, šuma je prepuna stvari, kojima možete napraviti i sklonište i vatru (za toplinu, sigurnost i signalizaciju). Nažalost, danas smeća ima posvuda, no kada ste izgubljeni, smeće je vaš prijatelj. Tražite limenke, boce, staklenke...bilo šta što se može iskoristiti za držanje vode; žice, špage, daske, lim, bilo šta što se može na bilo koji način iskoristiti kao zaklon ili dio zaklona. Tražite srušena ili nagnuta stabla, jer mogu poslužiti kao odličan zaklon. Iskoristite granje za gradnju zaklona od vode, vjetra, snijega, kiše ili za sjenu. Zatvorite svoje sklonište sa što je više moguće strana. Pećine su također vrhunsko sklonište, međutim prije prisvajanja oprezno provjerite da već nema svojeg "vlasnika", poput medvjeda, vuka, zmija ili sličnih negostoljubivih domaćina. Oni također znaju da su pećine odlično sklonište i traže ih puno duže nego vi, a i potrebniji su im više nego vama. Stoga oprez. Pripazite i na stabilnost same pećine, jer ukoliko vam se ista uruši na glavu, šanse za preživljavanjem su vam svedene na minimum.
10-Pronađite izvor pitke vode
U ovakvim situacijama, možete preživjeti bez vode do tri dana. S time da ćete na kraju drugog dana biti u ne baš bajnom stanju. Pronađite vodu još prvog dana. Najbolji izvor vode je sam izvor, ali šanse da ga nađete su vrlo male. Prije ćete naći potok ili rijeku. Međutim, treba znati da nisu svi potoci i rijetke pitki, stoga riskirate da se razbolite, iako u ovakvim preživjeti-ili-ne situacijama bolest zbog loše vode vam i ne igra neku ulogu. Za svaku sigurnost, pronađenu vodu bi trebalo prokuhati u lončiću (kojeg ste naravno ponijeli sa sobom), nekih 7-15 minuta. Time ćete ubiti bakterije i izbjeći neku bolest. Naravno, pričekajte da se prokuhana voda ohladi, jer ne želite opećeni jezik i grlo.
11-Napravite vatru
S obzirom da ste izgubljeni u šumi, goriva za vatru ima na pretek. Skupite dovoljno goriva da vam vatra traje nekoliko sati te imajte u blizini dovoljno zalihe suhog drva. Bez obzira u kakvoj se šumi nalazite, uvijek ćete imati dovoljno suhog drva za vatru. Osim ako baš nemate peh da se izgubite za vrijeme kiše. Pravilo je da skupite dovoljno drva da vam može trajati za cijelu noć te zatim skupite još tri jednake hrpe suhog drva. Tada ćete možda imati dovoljno drva za cijelu noć. Ljudi se često precijene pa skupe premalo suhog drva, a nije baš zgodno po mraku tražiti drvo za održavanje vatre. Kada napravite dovoljno toplu vatru, koja će vas grijati, razmislite o ubacivanju zelenih grana i lišća da proizvedete i gusti dim, kojime zajedno i signalizirate vašu lokaciju. Za održavanje vatre je najbolje mrtvo drvo. Suhe grane ili osušeno mrtvo stablo su najbolji izvor dobre vatre. Također zapamtite da je manju vatru lakše održavati nego veliku, jer manja vatra zahtijeva i manje goriva. Kada sakupite dovoljno granja za gorivo, držite vatru u kontroliranom obliku i veličini, da ne tražite cijelo vrijeme gorivo ili da ne izazovete požar. Opet, šanse za preživljavanjem se približavaju nuli, ukoliko izazovete šumski požar. Iako ćete prizvati vatrogasce, odnosno spasioce tim putem puno brže, pitanje je da li će i vas spasiti na vrijeme. Stoga oprez.
12-Pronađite sigurnu hranu
Samo zato što gladujete, ne trebate odmah pojesti prvu gljivu koju vidite da raste ispod nekog stabla. Budite sigurni da znate što jedete, prije nego to i pojedete. Ništa vam neće više smanjiti šanse za preživljavanjem, od biti izgubljen i otrovan. Gladovanje vam neće biti preveliki problem, barem kratkoročno. Radije se skoncetrirajte na pronalaženje vode.
Kukci i bube
Nemojte se bojati pojesti nekog kukca ili bubu. Iako možda izgleda odvratno pojesti skakavca ili sličnog kukca, isto može značiti i razliku između preživjeti ili umrijeti. Manje više možete sirove pojesti sve kukce i bube, koji su manji od jednog inča, odnosno 2.5 cm. One veće je ipak potrebno kuhati. Također, maknite im noge, krila i sve ekstremitete, koji bi vam mogli zapeti u grlu. Ipak ne želite da se udavite, zar ne? Ukoliko sa sobom na izlet povedete psa ili neku životinju, uvijek možete razmatrati da ju i pojedete.
Bobice
Bobice najbolje možete razlikovati po bojama. Bijele i žute bobice su u 90% slučajeva otrovne te ih izbjegavajte. Plave i crne su 90% sigurne za jelo, dok su crvene 50/50. Velike bobice, poput kupina i malina su uvijek sigurne za jelo. Jedan dobar način da testirate bobice jesu li zdrave je da ih stavite na usne par minuta. Ukoliko dobite gorak okus, onda znate da su otrovne. Dobro je tada isprati usta vodom.
Dobro je znati
U pravilu, možete preživjeti i do nekoliko tjedana bez hrane, ali svega dva do tri dana bez vode, dok bez adekvatnog skloništa nekoliko sati.
Ukoliko niste potpuno sigurni gdje se nalazite i kako se vratiti u poznato područje, nemojte pretpostavljati, "mislim da bi ovo mogao biti pravi put". Što se više krećete, nakon što ste shvatili da ste se izgubili, manje su vam šanse da pronađete pravi put natrag.
Dobar način sigurnog (donekle) načina povratka u sigurno i poznato područje je koristiti štap za hodanje. Možete ga ponijeti sa sobom ili napraviti od nekog štapa ili grane, odgovarajuće vam veličine i debljine. Dok hodate s njim, istovremeno ostavljate male tragove u zemlji te ukoliko se izgubite možete pratiti natrag tragove štapa u zemlji i naći put natrag. Doduše, to zahtjeva dobar vid i mekanu podlogu.
Najsigurnije je ne ići u divljinu sam.
Većina noževa, koji se reklamiraju kao lovačke ili izviđačke, najčešće su velikih oštrica, ali i šuplje drške. Takvi nisu vrijedni bacanja novaca na njih, jer šuplja drška puca vrlo lako, ostavljajući vas sa gotovo neupotrebljivom oštricom i slomljenom drškom te bez ikakve mogućnosti da ih ponovo spojite. Pravi, licenciranji vojni noževi su puno bolja, iako i skuplja opcija, uzevši u obzir da su rađeni za vojnu upotrebu. Ne bi ste baš htjeli da u divljini ostanete bez krucijalnog alata, jer ste htjeli uštedjeti nešto novaca?
Jedan od najvažnijih, ali i najzanemarivanijih pruđa u preživljavanju u divljini je i mali lončić za kuhanje. Bez njega, malo je teže bilo kakvu hranu skuhati. Lončić vas osigurava da neće umrijeti od gladi, jer nematu u čemu skuhati hranu ili još gore...da morate jesti sirovu.
Još jedan vrlo vrijedan i podcjenjeni predmet je vreća za smeće. Dolaze u mini pakiranjima i težine su perca te ih se može bilo gdje upakirati. Može odlično poslužiti kao spremnik pitke vode, koju negdje pronađete, možete ju omotati oko grane sa puno lišća, hvatajući tako isparavanje vode. Također odlično posluži kao improvizirana kabanica, štiteći od kiše i vjetra. Dobra ideja je i obložiti "kabanicu" lišćem ili travom, kao toplinsku izolaciju.
---- Mačete ni u kojem slučaju nisu bolje oruđe od Švicarskog vojnog nožića. Kada se pješači na duge distance, dodatna težina samo umara. Iako prividno djeluju kao odlično oružje, za zaštitu je bolje ponijeti neki sprej suzavac. Ranjena životinja može postati još opasnija i agresivnija, dok osljepljena suzavcem se povlaći, a vama daje dragocjene sekunde da pobjegnete ili se sakrijete. U pravilu, mačete su odlične za krčenje gustog žbunja, ali su nedobar izbor za izlete. Ponijeti, ako se baš mora.
Ne pouzdajte se u modernu tehnologiju, poput mobitela, GPSa ili radija da vam spasi život, ukoliko ste izgubljeni. Ponesite ih sa sobom, ali oslanjanj na bateriju ili telefonski signal je samo izazivanje nevolja.
Ukoliko nemate upaljač ili šibice, vatru ćete morati zapaliti ručno. Papir, suho granje ili travu ćete manje više lako zapaliti, koristeći sunčevu energiju kroz stakla naočala, povečalo, obično staklo, staklo sa sata ili kompasa.
Kao odlično gorivo se može iskoristiti i smola. Ima je na stablima u dostatnim količinama te je vrlo zapaljiva.
Jedan sinkronim kojega je dobro upamtiti je STOP, što na engleskom znači stop, think, observe i plan, oliti po naški stani, razmisli, promatraj i planiraj (SRPP).
Uvijek sa sobom nosite zviždaljku. Ako se izgubite, zviždite s njom. Njeno zviždanje se može čuti kilometrima daleko. Jedan zvižduk znači "izgubljen sam", dva znače "dolazim" (ako ga čujete da netko zviždi vama), dok tri znači "ovo je hitnost" (ukoliko ste ozlijeđeni).
Po noći je veliki rizik smrzavanja. Ostanite suhi. Obavezno se maknite sa zemlje te napravite "krevet" od lišća, granja, štogod da pronađete te se pokrijte istim. Odlično "grijalo" su topla kamenja, koja možete ugrijati na vatri te zatim zakopati u zemlju. Treba paziti da ih zakopa dovoljno duboko da se ne opećete, dok ležite na njima.
Ukoliko imate nekakav reflektirajući predmet sa sobom, poput ogledalca, iskoristite ga kao signalizaciju usmjerujući ga prema suncu (ukoliko istog ima na nebu). Suprotno od uvriježenog mišljenja, CD nije baš najbolje reflektirajuće tijelo, ali opet, bolje i CD nego ništa. Po noći možete signalizirati sa lampom, ekranom ili bljeskalicom mobitela ili fotoaparata.
Ukoliko planirate duži izlet na nepoznati ili težak teren, dobro je uvijek imati back up plan. Detaljne mape, dodatna hrana i voda, signalni predmeti (ogledalo, lampa) ili signalna baklja dobro dođu u takvim situacijama.
Snijeg, kiša ili rosa su odličan izvor pitke vode. Možete iskoristiti lončić, vreću za smeće, vodonepropusnu odječu ili veliko lišće za skupljanje padalina.
Ukoliko baš ne možete mirovati na jednom mjestu i čekati da vas netko pronađe, nemojte na blef odabrati neki smjer i samo početi hodati. Umjesto toga, idite uzbrdo ili nizbrdo. Uzbrdo ćete doći na uzvišenu poziciju, sa koje ćete imati bolji vidik i pregled okoline te možda i primjetiti civilizaciju. Put nizbrdo povećava šanse da pronađete potok ili rijeku, koju zatim možete slijediti nizvodno. Nikad ne pratite potok ili rijeku po noći ili magli, jer se može desiti da padnete niz liticu.
Špigete mogu poslužiti kao "uže" u kritičnim situacijama, međutim hodanje bez istih može biti i malo nezgodno.
Rukavi mogu poslužiti kao improvizirani zavoj. Vežite ih oko rane, ali dovoljno labavo da ne zaustavite krvotok. Labavo u prijevodu da se može provući prst između "zavoja" i tijela.
Pojas također može poslužiti da se zavoj drži stabilno na mjestu, opet naravno ne prečvrsto.
Rukavi vodonepropusne jakne mogu poslužiti kao spremnik pitke vode, ukoliko se zaveže jedan kraj rukava.
Ukoliko se izgubite u riječnim krajevima, možete i pecati ribu. Malo čvršća grana, metar i pol do dva metra dužine i primjerene debljine će poslužiti. Ogulite koru sa štapa te zatim zavežite uže, špagu ili žicu (ovisno čime raspolažete) za vrh štapa. Za svaki slučaj, ponesite sa sobom udicu, mamce i flax. Teže kao perce i stanu bilogdje. Kao mamac možete iskoristiti i komad mesa, bubu ili kukca, crva ili neku manju ribicu koju se već ranije ulovili.
Ukoliko raspolažete vatrom, vodom i nekim spremnikom za vodu (rukav, vrećica, itd), možete si improvizirati vodeni grijač. Napunite spremnik toplom vodom te ga stavite ispod deke ili pto već da imate kao podlogu za spavanje. Ako nemate baš ništa, onda spremnik jednostavno privinite uz sebe. Opet treba paziti da se ne opećete. Također pazite da spremnik ne pušta vodu, jer biti izgubljen i mokar još uz to nije nimalo dobro.
Prije spavanja, dobro se umijte i operite ruke (vodom ili lišćem) od bilo čega slatkoga ili slanoga. Mnoga osvježavajuća pića privlaće kukce, insekte, ali i životinje većeg formata. Čak i mrvice i ostaci mogu privući posetioce.
