Objava

Collapse
No announcement yet.

Slike Pravoslavnih Svetinja

Collapse
X
 
  • Filter
  • Time
  • Show
Clear All
new posts

  • Slike Pravoslavnih Svetinja

    postavite sliku vama najlepse ili najdraze Bogomolje



    Hram svetog Save je najvei srpski pravoslavni hram, najvei pravoslavni hram na Balkanu i jedna od najveih pravoslavnih crkava na svetu. On se nalazi u istonom delu Svetosavskog trga, na opštini Vraar, u Beogradu. Podignut je na mestu za koje se smatra da je Sinan paša 1595. godine spalio mošti svetog Save, osnivaa Srpske pravoslavne crkve. Izgradnja crkve je finansirana iskljuivo dobrovoljnim prilozima. Nedaleko od hrama je parohijski dom, a tu e se nalaziti i predviena zgrada patrijaršije. Ovaj spomen-hram predstavlja organski deo savremene živopisne siluete Beograda, inei jedno od njegovih glavnih obeležja.

    Hram se nalazi na kraju beogradske linije Kalemegdan - Trg Republike - Terazije - Beograanka - hram svetog Save. Izgraen je u srpsko-vizantijskom stilu, sa etiri zvonika visoka 44 m. Visina vrha kupole iznosi 70 m, dok je glavni pozlaeni krst visok još 12 m, što vrhu hrama daje ukupnu visinu od 82 m, a nadmorsku visinu od 134 m (64 m iznad nivoa reke Save). Zbog toga ova crkva zauzima istaknuto mesto na beogradskom horizontu i vidljiva je sa svih prilaza gradu.

    Hram zauzima površinu od 3.500 kvadratnih metara u prizemlju, uz dodatnih 1.500 m² na tri galerije na prvom nivou. Postoji još i galerija od 120 m² na drugom nivou, na kome se nalazi i spoljašnji vidikovac koji se prostire oko cele kupole. Hram se u pravcu istok-zapad proteže 91 m, a u pravcu sever-jug 81 m. Kupole su ukrašene sa osamnaest pozlaenih krstova u tri veliine, dok se u zvonicima nalazi 49 zvona.

    Crkva može da primi 10.000 vernika, a na zapadnu horsku galeriju može da stane 800 horista. Ispod poda hrama je izgraena riznica i kripta svetog Save, kao i grobna crkva svetog kneza Lazara, ukupne površine oko 1.800 m².

    Hram je obložen belim mermerom i granitom, u emu je sudelovao i slovenaki Marmor Hotavlje. Živopisanje, koje tek prestoji, bie uraeno u tehnici mozaika. Predvieno je da se u glavnoj kupoli nalazi ogroman mozaik Hrista Pantokratora.



  • #2
    Novi Sad
    Saborna crkva svetog Georgija (ugao Zmaj Jovine i Pašieve ulice)
    Saborna crkva sv. Georgija

    Prema predanju, prva pravoslavna crkva Svetog velikomuenika Georgija, saborni hram, postoji još od 1700. godine. Od 1708. godine je u Novom Sadu (tada Šancu) sedište Bakog vladike.

    Novosadska saborna crkva je bila u gradnji još u toku 1734, a završena je, u baroknom stilu, oko 1740. za vreme vladavine carice Marije Terezije, pod patrijarhom Arsenijem IV Jovanoviem i episkopom bakim Visarionom Pavloviem. Navodi se da je raena od kamena i opeke. Stradala je kao i vei deo Novog Sada 1849. Obnovljena je izmeu 1860. i 1880. Sadašnji izgled je dobila projektom arhitekte iz Budimpešte, Mihaela Harminca, 1902-1905. godine, u vreme vladike Mitrofana Ševia. Tada je izgraen nov visok zvonik sa zvonima naruenim u Budimpešti.

    Na ikonama u crkvi je najviše radio slikar Paja Jovanovi. Izradio je sve ikone na ikonostasu (ukupno 33), zatim i istorijske slike iznad obe pevnice, “Krunisanje Stefana Prvovenanog” i “Sveti Sava miri zavaenu brau Vukana i Stefana”. Jovanovi je uradio i dve velike ikone na tronovima (bogorodiin – levo, i arhijerejski – desno), kao i zidnu ornamentiku. Zidne kompozicije radio je slikar Stevan Aleksi, a vitraže na prozorima je izradio Imre Zseler iz Budimpešte.

    U porti crkve nalazi se najstariji sauvani spomenik Novog Sada - Bogojavljenski krst od ružiastog mermera.

    Hor Saborne crkve…

    … “ Sv. Georgije” sastavljen je od mladih ljudi razliitih profesionalnih usmerenja, prvenstveno okupljenih oko ideje negovanja tradicije horskog višeglasnog pevanja na bogosluženjima. Tokom dugogodišnjeg postojanja ovog pevakog društva, upravo je taj kontinuitet liturgijskog pevanja omoguio da se hor neprestano razvija, širi krug prijatelja, upoznaje najznaajnije srpske pravoslavne i druge hrišanske svetinje širom naše zemlje i Evrope. Negujui i svetovni repertoar i saraujui sa drugim kulturnim društvima i ustanovama trudimo se da afirmišemo istinite vrednosti našeg kulturnog naslea.”
    Tekst kopiran sa sajta:Vodic kroz Vojvodinu

    Comment

    Working...
    X